Palenta

 

Došavši na teritorij Novoga Svijeta, Columbo se susreo sa za njega nepoznatom biljkom, rasprostranjenom od Čilea do Kanade. Radilo se o kukuruzu, namirnici koju su tadašnji stanovnici konzumirali i kao povrće i kao žitaricu (u obliku kukuruzne kaše), a služili su je uz povrće, meso ili ribu. Kukuruz su u Europu donijeli španjolski i portugalski istraživači.

Od 15. stoljeća palenta je tradicionalno talijansko jelo, a spravlja se od kukuruzne krupice, odnosno grubo mljevenog kukuruznog brašna kuhanog u vodi. Brašno kukuruza najčešće je žute boje, ali može biti i bijelo i crno, sitno, srednje ili krupno mljeveno. Ovisno o količini vode u kojoj se kuha, palenta može poprimiti različitu konzistenciju. Manja količina vode u kojoj se kuha krupica znači i gušću, tvrđu palentu, samim time, veća količina vode osigurava rjeđu, kašastiju masu. Temperatura kuhanja, kao i vrijeme, također su čimbenici koji u konačnici definiraju okus i izgled ovoga obroka. Sve navedeno, omogućuje jednostavno spravljenje obroka sa «tisuću lica».

Palenta je također jelo «naših starih» i uobičajen je obrok u domovima siromašnih. U kombinaciji s mesom, povrćem, sirom, mlijekom i fermentiranim mliječnim proizvodima sastavni je dio jesenske i zimske trpeze.

U pojedinim krajevima naše domovine palenta, žganci ili pura kuha se i poslužuje na različite načine. Žganci se u Hrvatskom zagorju kuhaju s manje vode, kako bi bili tvrđi. U Dalmatinskoj zagori palenta se jede umjesto kruha, uz kiseli kupus i suho meso. U Dalmaciji i Istri palenta se jede kao prilog brudetima, divljači i mesu u umaku.

Nutritivne karakteristike palente

Palenta je nutritivno vrijedna namirnica koja pritom ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama. Naime, 60 g kuhane palente (otprilike jedno serviranje) sadrži svega 44 kcal, 2 g masti, pri čemu prevladavaju višestruko i jednostruko nezasićene masnoće,  i 44 g ugljikohidrata.
Kalorijska vrijednost palente uvelike ovisi i o sastojcima koji joj se dodaju, primjerice, dodatak samo 20 grama maslaca, podiže kalorijsku vrijednost palente na 370, pri čemu se sadržaj masnoća povećava za otprilike 15 g.

Palenta sadrži beta karoten, provitamin A, a ujedno je  vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij.

Kukuruz, žitarica od koje se dobiva brašno za pripravljanje palente, je vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij. Bogatstvo prehrambenih vlakana čini ovu namirnicu posebno vrijednom. Blagotvorno djelovanje ove namirnice veže se uz zdravlje kardiovaskularnog sustava, prevenciju karcinocenih i virusnih bolesti te zbog bogatstva vitaminom B1 uz poboljšanje kongitivnih funkcija.

Nutritivni profil kukuruza i proizvoda od kukuruza

Hranjive tvari / 100 g

Jed. mjere

Kukuruz kokičar

Kukuruz kuhan

Palenta s mlijekom

 

Energija

kcal

362

108

149

kJ

1515

452

623

 

Proteini

g

11,9

3,33

5,785

 

Masti

g

4,7

1,29

4,56

 

Ugljikohidrati

g

72,1

25,1

21,14

 

Vitamin A (retinol)

µg

-

-

-

 

Beta karoten

µg

-

21,7

11,5

 

Vitamin E

mg

-

0,09

0,18

 

Vitamin B-1

mg

0,39

0,215

0,112

 

Vitamin B-2

mg

0,11

0,072

0,252

 

Vitamin B-6

mg

-

0,06

0,08

 

Vitamin B-12

µg

0

0

0,37

 

Nikotinska kiselina

mg

2,1

1,61

0,715

 

Folna kiselina

µg

-

46,4

9,02

 

Pantotenska kiselina

mg

-

0,878

0,3

 

Kalij

mg

284

249

219

 

Kalcij

mg

10

2

150

 

Fosfor

mg

264

103

140

 

Magnezij

mg

-

32

23,9

 

Željezo

mg

2,5

0,61

0,893

 

Zasićene masne kiseline

mg

-

185

150

 

Jednostruko nezasićene masne kiseline

mg

-

374

1303

 

Višestruko nezasićene masne kiseline

mg

-

592

282

 

Kolesterol

mg

0

0

17,6