Došavši na teritorij Novoga Svijeta, Columbo se susreo sa za njega nepoznatom biljkom, rasprostranjenom od Čilea do Kanade. Radilo se o kukuruzu, namirnici koju su tadašnji stanovnici konzumirali i kao povrće i kao žitaricu (u obliku kukuruzne kaše), a služili su je uz povrće, meso ili ribu. Kukuruz su u Europu donijeli španjolski i portugalski istraživači.

Od 15. stoljeća palenta je tradicionalno talijansko jelo, a spravlja se od kukuruzne krupice, odnosno grubo mljevenog kukuruznog brašna kuhanog u vodi. Brašno kukuruza najčešće je žute boje, ali može biti i bijelo i crno, sitno, srednje ili krupno mljeveno. Ovisno o količini vode u kojoj se kuha, palenta može poprimiti različitu konzistenciju. Manja količina vode u kojoj se kuha krupica znači i gušću, tvrđu palentu, samim time, veća količina vode osigurava rjeđu, kašastiju masu. Temperatura kuhanja, kao i vrijeme, također su čimbenici koji u konačnici definiraju okus i izgled ovoga obroka. Sve navedeno, omogućuje jednostavno spravljenje obroka sa «tisuću lica».

Palenta je također jelo «naših starih» i uobičajen je obrok u domovima siromašnih. U kombinaciji s mesom, povrćem, sirom, mlijekom i fermentiranim mliječnim proizvodima sastavni je dio jesenske i zimske trpeze.

U pojedinim krajevima naše domovine palenta, žganci ili pura kuha se i poslužuje na različite načine. Žganci se u Hrvatskom zagorju kuhaju s manje vode, kako bi bili tvrđi. U Dalmatinskoj zagori palenta se jede umjesto kruha, uz kiseli kupus i suho meso. U Dalmaciji i Istri palenta se jede kao prilog brudetima, divljači i mesu u umaku.

Nutritivne karakteristike palente

Palenta je nutritivno vrijedna namirnica koja pritom ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama. Naime, 60 g kuhane palente (otprilike jedno serviranje) sadrži svega 44 kcal, 2 g masti, pri čemu prevladavaju višestruko i jednostruko nezasićene masnoće,  i 44 g ugljikohidrata.
Kalorijska vrijednost palente uvelike ovisi i o sastojcima koji joj se dodaju, primjerice, dodatak samo 20 grama maslaca, podiže kalorijsku vrijednost palente na 370, pri čemu se sadržaj masnoća povećava za otprilike 15 g.

Palenta sadrži beta karoten, provitamin A, a ujedno je  vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij.

Kukuruz, žitarica od koje se dobiva brašno za pripravljanje palente, je vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1) te je dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij. Bogatstvo prehrambenih vlakana čini ovu namirnicu posebno vrijednom. Blagotvorno djelovanje ove namirnice veže se uz zdravlje kardiovaskularnog sustava, prevenciju karcinocenih i virusnih bolesti te zbog bogatstva vitaminom B1 uz poboljšanje kongitivnih funkcija.

Nutritivni profil kukuruza i proizvoda od kukuruza