Večernji list, 10.04.2002.

INTERESI I SLOBODNO VRIJEME MLADEŽI
Mladi se okreću vjeri, ljubavi i seksu

* Iako slabije sudjeluju u aktivnostima nego prijašnje generacije, ne možemo govoriti o letargičnoj generaciji, nego o prisilno pasiviziranoj i osiromašenoj - kaže dr. Vlasta Ilišin

Ilišin
Mlade Hrvate danas sve, osim politike i vojske, zanima više nego prijašnje generacije. Više mare za obrazovanje, zabavu, izlaske, sport, znanost i vjeru. No, za razliku od svojih vršnjaka osamdesetih godina, znatno se manje bave svime time. Taj jaz između teorije - onog što se želi, i prakse - onog što se radi, otkrili su hrvatski sociolozi.

Prije dvije i pol godine sociologinja Vlasta Ilišin završila je istraživanje o interesima mladih, a objavljeno je prije nekoliko dana u zborniku "Mladi uoči trećeg milenija". Objavili su ga Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Institut za društvena istraživanja. Odgovori koje je dalo 2000 ispitanika, starih od 14 do 29 godina, zaposlenih i nezaposlenih, različita obrazovanja i iz cijele Hrvatske, uspoređeni su s odgovorima iz istovjetnog istraživanja 1986. godine.

Znakovito je da je zanimanje poraslo za sve osim za politiku, 15,7 mladih ranije se zanimalo za nju, a danas samo 9,2 posto. Za razliku od 20,8 posto mladih iz osamdesetih, danas za vojsku mari 12,9 posto. Najviše je porastlo zanimanje za seks i ljubav - 1986. godine za to je marilo 47,5 posto mladih, a danas 70,9 posto njih! Više se zanimaju i za vjeru - prvotnih 12,6 posto naraslo je na čak 29 posto!

Nezainteresiranost za politiku
- Prvo što pada u oči jest da je porastao interes za gotovo sve fenomene. Stasala je generacija mladih koja je zainteresiranija za svijet oko sebe. I na temelju toga može se pretpostaviti da je integracijski potencijal današnje mladeži veći nego prije 15 godina. Nezainteresiranost za politiku može biti i implicitna kritika političkog života u proteklom desetljeću izgradnje demokratskog sustava. Može se pretpostaviti da su mladi nezadovoljni postojećim političkim procesima i akterima. To se nezadovoljstvo pretvara u političku distanciranost - komentira dr. Ilišin.

Za znanost, umjetnost, politiku, školovanje i tehniku najviše se zanimaju ispitanici višeg obrazovanja, obrazovanijeg oca te oni iz Zagreba. Za prijateljstva, seks, zabavu i putovanja najviše mare mladi od 20 do 24 godine, oni koji nisu u braku, zatim stanovnici velikih gradova i Istre, te srednjeobrazovani studenti s visokoobrazovanim očevima.

- Življenje u braku i ulazak u stariju omladinsku dob očito smanjuje potrebe, prigode i mogućnosti za druženjima, zabavom i novim intimnim iskustvima. Indikativno je i da su nezaposleni manje socijabilno orijentirani, te da visokoobrazovanu mladež manje od ostalih zanima razonoda - ističe sociologinja.

A jako zanimanje za obitelj, brak, rad, vjeru te nacionalnu prošlost i sudbinu vlastite nacije - najviše pokazuju mladi vjernici, oni u braku, te mlade žene. Tome su još skloni mladi sa sela (zaposleni ili nezaposleni) te oni iz istočne Hrvatske. Spolne su, pak, razlike očite u sportu, vojsci i tehnici, što najviše zanima muškarce. Manje su za vojsku zainteresirani studenti, visokoobrazovani i djevojke.

15 posto ne izlazi u diskoteke
Kako mladi provode svoje slobodno vrijeme? Suvremena mladež više nego ranije odlazi na tulume, izlazi u kafiće ili ljenčari, a znatno manje odlazi u kino i na izlete ili šetnje. Tako 70,9 posto mladih često gleda TV. Pred malim ekranima, pak, nikad ne sjedi njih 1,8 posto. Zatim, 58,1 posto mladih često izlazi u kafiće, dok je to 13 godina prije činilo njih 37,7 posto. Samo 5,4 posto danas nikad ne izlazi u kafiće. Knjige, primjerice, često čita 29 posto mladih. Ipak, ta trećina čitača čini se gotovo nevažnom kada čak 20,6 posto, dakle, petina mladih knjige ne čita nikad!

Ujedno, 15 posto njih nikad ne izlazi u diskoteke, 15,5 posto ne ide na tulume, na koncerte ne ide njih četvrtina a u kazalište gotovo polovica - 46,3 posto! Čak 46 posto mladih često čita dnevne novine, 22 posto odlazi u crkvu, 15 posto ide na sportske priredbe a 11 posto njih u slobodno vrijeme sluša klasičnu glazbu. Narodnu glazbu često sluša 18,2 posto mladih a nikada 47,2 posto. No, istraživanje pokazuje i da mladi sve manje idu u kino. Osamdesetih je godina često u kino išlo njih 52,7 posto, a danas to čini samo 21,1 posto! Mladi su osamdesetih više igrali igre na sreću no danas, te više posjećivali umjetničke izložbe. Politikom se bavi 1,6 posto mladih a nikad to ne čini 90,9 posto njih.

Karakteristično je što mladi gube zanimanje za kino a to je osamdesetih, uz slušanje rocka, bila najomiljenija aktivnost. Tome je zacijelo pridonijelo korištenje videa a i posudba kazeta jeftinija je od kinoulaznice. Ipak, osnovni uzrok nije videotehnologija jer na tržištima na kojima je ta ponuda neusporedivo bogatija, poput američkog, nema ništa manje publike u kinima - ističe dr. Ilišin.

Prednost privatnosti
Glazba najviše zaokuplja mlade od 20 do 24 godine i one iz istočne i središnje Hrvatske, za razliku od mladih Dalmatinaca.

U skladu s očekivanjima sociologa, više slobodnog vremena imaju mladi koji nisu u braku te učenici ili studenti. Količina slobodnog vremena socijalno je i situacijski uvjetovana - odrastanje u boljim uvjetima i isključenost iz svijeta rada povoljne su okolnosti.

- Iako slabije sudjeluju u aktivnostima od prijašnje generacije, ne možemo govoriti o letargičnoj generaciji, nego o prisilno pasiviziranoj i osiromašenoj. Mladi su najviše zainteresirani za sve što pripada privatnosti, a najmanje za javna pitanja i takozvane "velike ideološke teme". I po regijama su različiti, jasno se diferenciraju Zagreb, Istra i Primorje, nasuprot istočnoj i sjevernoj Hrvatskoj. I bračni je status povezan sa životnim ulogama i dobi ispitanika. Uglavnom se pokazao kao restriktivno obilježje, ograničava sudjelovanje mladih u aktivnostima izvan kuće - zaključuje dr. Vlasta Ilišin.

Današnja generacija mladih nije specifična i nije prepoznatljiva. Podijeljeni su na moderno i tradicionalno orijentirane. Gotovo svaki njihov interes podliježe socioekonomskim razlikama i mjestom stanovanja. Neka su istraživanja pokazala (primjerice, Štimac-Radin, 1999. godine) i da se mladi ne oslanjaju na društvo nego vjeruju u sebe. No, posve je sigurno da taj nagli rast samosvijesti najvećim dijelom možemo pripisati izostanku društvene potpore.

Piše Valentina Grivić

Porast interesa za lake droge
Slobodno vrijeme neki koriste i za konzumaciju droga, alkohola i duhana. Sve više mladih konzumira lake droge, za razliku od razdoblja prije petnaestak godina. Primjerice, 1986. godine hašiš ili marihuanu nije probalo 87 posto mladih, dok je 1999. godine takvih 47 posto. Lake droge najviše uzimaju studenti, muškarci između 20 i 24 godine. Najviše ih je u Zagrebu, Dalmaciji, Istri i Primorju. Očevi su im visokoobrazovani, a sami su srednjeg obrazovanja. Nisu u braku i nisu religiozni.

- Eksperimentiranju s drogom više se okreću mladi iz urbaniziranijih sredina i viših društvenih slojeva. Današnji studenti, koji su iz djetinjstva u mladost prelazili za rata, bili su izloženi agresivnijem pristupu narkotržišta. Hoće li i danas najmlađa skupina mladeži za nekoliko godina postići iste rezultate, pokazat će vrijeme. No kako su ti trendovi prisutni u svijetu, može se dogoditi da se narkomanija proširi među sve mlađima - objašnjava dr. Ilišin.

KAKO MLADI POLITIČARI KOMENTIRAJU REZULTATE ISTRAŽIVANJA

Negativna percepcija politike
Andriji Damjanoviću 25 je godina, a politikom se bavi posljednjih sedam i pol. I živi kao većina mladih - izlazi u kafiće, diskoteke, kino i studira. I ne misli da je imalo drugačiji od drugih zato što je na čelu Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke.

- Mislim da nije zorno uspoređivati politički angažman mladih danas i osamdesetih godina, kada je vladalo jednostranačje. Mislim da je malo da se manje od dva posto mladih bavi politikom. Razloga je mnogo, no ne može se samo kriviti državu da ona blokira pristup. Problem je prije svega u nama. Mladi bi se apsolutno trebali više politički angažirati. To je jedini način da se uključe ondje gdje se donose odluke - objašnjava Andrija.

Andrija dodaje da ga malo zanimanje za vojna pitanja nimalo ne čudi, budući da vlada trend civilnog služenja vojnog roka.

Na čelu Foruma mladih SDP-a jest 28-godišnji Gordan Maras. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, redovito ide u kazalište i na koncerte, a politikom se bavi od svoje 23. godine.

- Mladi bi se, ovisno o svojim opredjeljenjima, trebali više angažirati za stvari koje ih se tiču, bilo kroz političke stranke ili nevladine organizacije. To je jedan od načina da se izbore za prava svoje generacije. Moguća averzija može se pripisati negativnoj percepciji politike u proteklom razdoblju. Zato se mladi nisu htjeli više uključiti u javni život. Pad interesa za vojsku pozitivan je trend i uklapa se u demilitarizaciju države. Raste zanimanje za civilno služenje - kaže G. Maras.

Ranije vijesti: