Župa Sv. Križa, 04.03.2002.
Crkva Uznesenja sv. Križa u Sigetu
PROSLAVA 300. OBLJETNICE
PROGLAŠENJA BLAŽENIM AUGUSTINA KAŽOTIĆA
U četvrtak, 4. travnja 2002. u 18,30h započelo je u našoj ckrvi misno slavlje kao završna svečana poslava 300. obljetnice proglašenja blaženim dominikanca i biskupa Augustina Kažotića (1260.-1323.), te nakon svete mise spomenzahvalnica 35. obljetnice operacije srca fra Dominika-Nedjeljka Sliškovića i proslava 15. obljetnice obznanjenja Zajednice Kažotić. U ovom slavlju i proslavi na osobit način su povezani Cernik, zagrebačke župe Kajzerica i Siget-Trnsko, te sva područja gdje živi hrvatski katolički narod.
U trima posebno odabranim biblijskim čitanjima isticano je zajedništvo i prije svega kršćanska dobra djela. Moderator je kao moto cijelog događanja u najavi citirao riječi Charlesa de Foucaulda - "Evanđelje se ne razumije ako se samo čita, ono se razumije samo ako se čini". Pročitana Jakovljeva poslanica poziva ljude da s praznih riječi prijeđu na dobra djela - "Vjera, ako nema djela, mrtva je u sebi". I Evanđelje (Lk 10,25-37, poznata Zapovijed ljubavi, odnosno prispodoba o Milosrdnom Samarijancu) ističe kao najvažniju zapovijed "Idi pa i ti čini tako".
U
svojoj propovijedi predvoditelj misnog slavlja, a i sam slavljenik, fra
Dominik-Nedjeljko Slišković govorio je o blaženom Augustinu Kažotiću,
dominikancu i biskupu, s osobitim naglasom blaženikovog darivanja sebe
drugima. U sklopu propovijedi članice Zajednice Kažotić s Kajzerice pročitale
su iz knjige Ivana Pančića "Tragom Kažotićevog svjetla" (koja
je na taj dan izišla iz tiska) niz osobitih zasluga blaženog Augustina,
među kojima ističemo:
- prvi hrvatski prognanik
- prvi hrvatski doktor filozofije i teologije sa znamenitog sveučilišta Sorbone
- prvi hrvatski teolog
- prvi hrvatski blaženik podignut na čast oltara prije 300. godina
- prvi koji je uveo besplatno školovanje za siromašne đake, bez obzira žele li postati svećenici ili ne
- prvi u Hrvata izučavao sv. Augustina, sv. Ivana Zlatoustog, Grgura Velikog, Anzelma iz Laona, Petra Lombardskoga, Tomu Akvinskoga
- prvi koji tvrdi da siromaštvo nije krepost samo po sebi, nego samo sredstvo za postizanje savršenstva
- prvi koji je stekao naslov "vir justus" - muž pravedan
- prvi naš plemić koji s radošću prihvaća biblijsko siromaštvo
- prvi zagovornik tolerancije prema inovjercima
- prvi koji stručno objašnjava da vjera potire praznovjerje
- prvi hrvatski zaštitnik kojega je jedan strani grad izabrao za zaštitnika
- obnovitelj liturgijskoga života
- branitelj prava i crkve siromašnih
- glazbenik i obnovitelj crkvene glazbe s pjevanjem
- svojim životom snažno posvjedočio da se sveto i svjetovno ne isključuju nego dopunjuju
- zalagao se za slobodu, samostalnost i samobitnost hrvatskoga puka
- znanstvenik kojemu drugi znanstvenici posvećuju svoja djela
- posvjedočio slobodu savjesti koja mora biti neovisna o politici
- kao poseban štovatelj Blažene Djevice bitno pridonio njezinu štovanju u Hrvata
Završavajući propovijed fra Dominik-Nedjeljko pomolio se Gospodinu da naši biskupi, posebno zagrebački i splitski, te general dominikanskoga reda i provincijal dominikanske provincije budu potaknuti i ovim slavljem da službeno zatraže od Kongregacije za proglašenje svetih kanonizaciju blaženog Augustina Kažotića.
U
vjerničkim molitvama od blaženog je Augustina zamoljen zagovor, a od Gospodina
da očuva jedinstvo hrvatskog juga i sjevera, domovine i iseljeništva;
da hrvatskim biskupima udijeli mudrost Duha Svetoga, a hrvatskim obiteljima
da zajednički mole i nedjeljom slave svetu misu; da Crkva u Hrvata obiluje
svećeničkim, redovničkim i misijskim zvanjima; da se svi prognanici vrate
u svoje domove, porušene crkve i domovi obnove, a cijela Hrvatska moralno
i gospodarski preporodi; konačno zamoljen je Gospodin da potakne darom
svoje milosti da svaki od nas kao pripadnik Crkve ili kao građanin naše
Domovine učini sve što je dužan učiniti da velikan naše domovinske i crkvene
povijesti blaženi Augustin bude proglašen svecem.
U svečanom prinošenju darova na oltar Gospodinu su prikazani: Misal Zagrebačke nadbiskupije, Misal dominikanskog reda, knjigu Hrvatski velikani (među kojima je i Augustin Kažotić), knjigu Ivana Pandžića "Tragom Kažotićeva svjetla", vodu sa zdenca u Cerniku, granu sa cerničke lipe i cernički kruh. Svi darovi vjernika prikupljeni ovom prigodom namijenjeni su završetku Centra Kažotić i namirenju troškova Zajednice Kažotić.
Svetu misu su pjesmom i glazbom uveličali Zbor i Tamburaški orkestar Hrvatskoga pjevačkog društva "Tomislav" iz Cernika pod vodstvom maestra Vinka Sokića i dirigentice zbora Katarine Piljić. Društvo je utemeljeno 1905. a s ponosom ističu kako u istom zboru i orkestru pjevaju i sviraju bake i djedovi, očevi i majke te djeca i unuci. Za orguljama bila je prof. Jasna Skenderović, a solističke dionice otpjevao je tenor Marinko Pilović. Skladatelj "Hrvatske pučke mise uz pratnju tamb orkestra", koju su izveli zbor i orkestar iz Cernika, je Tom Yeseta.
Drugi dio slavlja bio je posvećen 35. godišnjici operacije srca fra Dominika-Nedjeljka,
te 15. obljetnici obznanjenja Zajednice Kažotić. Naime, nakon teške bolesti
gotovo bez 
vjerojatnosti
ozdravljenja, fra Nedjeljko je bio operiran i najdulje je živući čovjek
s operiranim srčanim zaliscima. Ovu činjenicu fra Nedjeljko pripisuje
zagovoru blaženog Augustina čije svjetlo nastoji slijediti. Zajednica
Kažotić temeljno je posvećena djelovanju i pomoći onima kojima je pomoć
osobito potrebna - teškim bolesnicima od multiple skleroze. Centar Kažotić
kojega predvodi fra Nedjeljko smješten je u nekadašnjoj obiteljskoj kući
na Kajzerici, gdje su ujedno smješteni i crkva i Hrvatski Radio Marija,
čiji je fra Nedjeljko bio jedan od osnivača i urednika. Ovaj drugi dio
slavlja u opuštenijem tonu uzveličali su poznati franjevci - glazbenici:
fra Šito Čorić i fra Radovan Čorić. Oduševili su prisutne, a osobito
slavljenika fra Nedjeljka pjesmama posvećenim ocu, majci, obitelji i Hrvatskoj.
Pjevanju se pridružio i očito za pjesmu uvijek spremni Zbor i Tamburaški
orkestar iz Cernika tako da su se našom crkvom orile pjesme pune topline
i ljubavi za zajedništvo, pune nacionalnog ponosa i želje za jedinstvom,
te iznad svega pune hvale i slave Ocu našem nebeskom.
Kroz cijelo ovo svečano događanje vodio nas je moderator Petar Petronije Kuran, također član i voditelj u Zajednici Kažotić.
Ranije vijesti:
Najava proslave 300. godišnjice proglašenja
blaženim Augustina Kažotića
Druge vijesti:
Začetnik teološke misli u hrvata (Vjesnik,
04.04.2002.)